Siguran sam da svako ko poznaje jednu Nikolinu, poznaje i jednu Nikoliju. I onda kad ih sretneš, ne znaš koja se kako zove.
Blago svima koji imaju roditelje i uvek imaju gde da se vrate, toliko bih volela da imam to bar i jednu sobu da izađem iz ove toksične veze.
Ja i moj dečko smo zajdno godinu ipo dana. Do sad je sve išlo savršeno sa nekoliko svađa koje se brzo reše. Ja imam najboljeg druga i on ima najbolju drugaricu, međutim ja svog najboljeg druga viđam jednom u par meseci i kad se vidimo pričamo o normalnim stvarima. Moj dečko već nekoliko puta u poslednje vreme sa svojom najboljom drugaricom priča o seksualnim temama i to mi smeta. Rekla sam mu da mi to smeta i rekao je da će prestati. Prošlo je oko 6 meseci i ponovo je počela da mu priča u detalje njen seksualni život i krenula da nam DAJE SAVETE. Meni je ovo bolesno i nije uredu da joj se drugi put ponavlja, planiram da mu dam ultimatum da ili raskidamo ili prestaje da izlazi sa njom.
Ljudi, šta da radim. Poklonila sam momku za rođendan vikend putovanje za dvoje, da bi mi on 2 dana prije rekao da ne želi ići, s tim da je za to znao 3 tjedna prije. Nismo neki klinci i u vezi smo već 4 godine.
Ne znam šta bi mislila i napravila.
Ne razumem ljude koji insistiraju da idete na piće taj dan i onda kada ih pitaš da li važi dogovor oni ti kažu, e nema šanse danas...
Lažem kolege na poslu da imam momka tri godine i da se udajem sad u septembru, a zapravo sam single već 7 godina i nema naznaka da će se to popraviti. To radim jer ipak imam 38 godina i ne želim da me drugi sažaljevaju i misle da sa mnom nešto nije uredu zato što se dosad nisam udala. Zapravo, osjećam se manje vrijedno jer nemam nikoga i jako mi je teško, a momak koji mi se sviđa je oženjen i ne želim da išta uradim zbog toga.
Polako se udaljavam od članova porodice i prijateljica koje su se udale/rodile/su u dugoj vezi. Nije da sam skroz prekinula komunikaciju i da ih ne volim više, ali jednostavno idu u pravcu u kojem ja ne idem. To su primijetile i spomenule da im smeta, ali ne znam kako da im objasnim da i meni smeta u kojem pravcu ide njihov život. Mladi smo, tek po 20-25. Iskreno, obići ću ih nekad, ali to više nije moje društvo. Ja imam posao, studije, hobije i želim proživiti dok sam mlada. Ne želim biti u društvu nekog sa kim ne dijelim ciljeve, Npr frendica želi da zatrudni, dok ja aktivno radim na tome da to izbjegnem. Neka su živi i zdravi, ali mi više nemamo o čemu pričati.
Dečko mi je iznenada preminuo u snu. Tri dana nakon sprovoda njegovi roditelji su rekli da napustim njihovu kuću.
Imala sam gnojnu anginu, a muž se naljutio na mene što sam bolesna, pa je ljutito rekao da mu ne treba bolesnica i kad bih dobila neku ozbiljniju bolest odmah bi me ostavio…
10 godina nisam bacio/poklonio ni jedan komad odeće. Doslovno čuvam raspale gaće iako ih ne nosim. Tu uvek stoje u ormaru za ne daj bože ako ne bude čistih...